Azijski indeksi porasli, Kina zaustavlja pad juana

Azijski indeksi porasli, Kina zaustavlja pad juana

Na azijskim berzama u ponedjeljak su cijene dionica porasle jer su ulagače ohrabrile mjere kineske centralne banke usmjerene na zaustavljanje oštrog pada kursa juana i odljeva kapitala s tamošnjeg tržišta.

MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 07:00 sati u plusu 0,9 posto, ojačavši drugi dan zaredom.

Pritom je na Tokijskoj berzi Nikkei indeks porastao za 0,2 posto, dok su cijene dionica u Južnoj Koreji, Australiji, Šangaju i Hong Kongu ojačale između 0,3 i 1,3 posto. Podršku tržištima pružaju novi napori kineske centralne banke usmjereni na zaustavljanje trenda slabljenja juana, koji traje od početka trgovinskog sukoba između SAD-a i Kine.

Tako je jutros centralna banka povećala zahtjeve za rezervama na neke terminske valutne pozicije, što je poskupjelo ‘opklade’ protiv kineske valute i izazvalo njezin oporavak s najniže nivoe u 14 mjeseci.

To je ohrabrilo ulagače na finansijskim tržištima.

„Potezi protiv slabljenja juana su važni jer rapidno slabljenje valute izaziva rizik od odljeva kapitala i destabilizacije domaćih cijena imovine. Smatramo da će kineska centralna banka poduzeti daljnje mjere ako se slabljenje juana nastavi ili povećaju pritisci na odliv kapitala”, pišu analitičari JPMorgan banke u bilješci klijentima.

Napetosti na američko-kineskom trgovinskom planu ne popuštaju. Peking je u petak objavio listu više od 5.200 američkih proizvoda u vrijednosti od 60 milijardi dolara na koje kani uvesti carine od 5 do 25 posto.

To je bio odgovor Kine na poruke Washingtona polovinom sedmice da planira uvođenje 25-postotnih, a ne 10-postotnih carina, kako je prijetio prije, na uvoz kineskih proizvoda vrijednih 200 milijardi dolara. Ukupno su dosad SAD i Kina jedna drugoj uveli carine na uvoz robe u vrijednosti od 34 milijarde dolara s obje strane.

Washington bi uskoro mogao uvesti carine na još 16 milijardi dolara uvoznih proizvoda iz Kine, a Peking je najavio protumjere istog intenziteta. Kina je dosad ili uvela ili najavila uvođenje carina na ukupno 110 milijardi dolara vrijedne američke proizvode, gotovo sav uvoz iz SAD-a. U prošloj godini je, naime, ukupan izvoz iz SAD-a u Kinu iznosio 130 milijardi dolara.

Od početka maja Kina i SAD su održale nekoliko krugova pregovora u kojima SAD pokušava smanjiti svoj trgovinski deficit s Kinom od 375 milijardi dolara, no bez rezultata.

Jedan visoki kineski diplomat je kazao Reutersu da sumnja da će se u razgovorima s Washingtonom riješiti trgovinski spor. Kineski državni mediji poručuju, pak, da su protumjere Pekinga „racionalne” i optužuju Washington za ucjenu.

Predsjednik SAD-a Donald Trump je poručio u nedjelju da njegova strategija uvođenja carina na kineski uvoz „djeluje bolje nego što je bilo tko očekivao”, navodeći kao dokaz gubitke na kineskim tržištima dionica. Poručio je, također, da bi američka tržišta mogla dramatično porasti kada se dogovori trgovinski sporazum s Kinom.

Na valutnim tržištima dolar je prema korpi valuta dodatno ojačao, nakon što je prošle sedmice osvojio za 0,5 posto.

Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, porastao je jutros za daljnjih 0,1 posto, na 95,26 bodova, najviši nivo u dvije sedmice.

Pritom je cijena američke valute prema japanskoj porasla sa 111,25 jena, koliko je iznosila u petak na zatvaranju tržišta, na 111,35 jena. Američka valuta je ojačala i u odnosu na europsku, pa je kurs eura pao na 1,1560 dolara, najniži nivo u više od pet sedmice, dok je u petak na zatvaranju tržišta iznosio 1,1570 dolara.

Cijene nafte su porasle, nakon što su prošle sedmice pale. Jutros je cijena barela na londonskom tržištu ojačala za 40-ak centi, na 73,60 dolara, nadoknadivši dio prošlosedmičnog gubitka od 1,5 posto.

seebiz.eu

O autoru

Srodni članci