Aktuelno:
Azijska tržišta: Kineski indeksi ušli u područje korekcije

Azijska tržišta: Kineski indeksi ušli u područje korekcije

Na azijskim berzama u petak su cijene dionica oštro pale, ponajviše u Kini, što je posljedica novog potresa na Wall Streetu i rasta prinosa na obveznice, pa ulagači traže sigurnija utočišta za svoj kapital u valutama, kao što su švicarska i japanska.

MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 07:30 sati u minusu 2,3 posto, zaronivši na najniži nivo u dva mjeseca.

Pritom je na Tokijskoj berzi Nikkei indeks potonuo za gotovo za 3 posto, dok su cijene dionica u Singapuru, Australiji, Južnoj Koreji, Hong Kongu i Šangaju skliznule između 0,7 i 4,9 posto.

S današnjim padom većim od 4 posto, kineski berzanski indeksi su ušli, kao i Dow Jones i S&P 500 na Wall Streetu, u područje korekcije, 10 i više posto ispod svog prethodnog najvišeg nivoa.

Azijski MSCI indeks, koji se još krajem januara kretao na najvišim nivoima u historiji, pao je jutros šesti dan zaredom, pa je u cijelom ovoj sedmice na gubitku oko 7,7 posto.

Japanski Nikkei je skliznuo od početka sedmice za gotovo 9 posto, a i na ostalim azijskim berzama se bilježe veliki sedmični gubici.

Loše raspoloženje na tržištima posljedica je jučerašnjeg pada najvažnijih indeksa na Wall Streetu za otprilike 4 posto, što je već drugi takav oštar pad ove sedmice.

“Faza korekcije na tržištima dionica mogla bi potrajati u cijelom februaru, a možda se protegnuti i na mart. Rast dugoročnih prinosa na američke obveznice trebao bi se zaustaviti kako bi se zaustavila i korekcija na tržištu dionica”, kaže Masahiro Ichikawa, strateg u fondu Sumitomo Mitsui Asset Management.

Posljednji put na Wall Streetu S&P 500 indeks je bio u fazi korekcije u januaru 2016. godine, kada je zaronio za 13,3 posto ispod svog prethodnog najvišeg nivoa, što je tada bila posljedica oštrog pada cijena nafte.

Sada su korekciju izazvali podaci s američkog tržišta rada, objavljeni prošlog petka, koji su pokazali da zaposlenost, ali i plaće snažno rastu.

To bi moglo podstaći potrošnju i inflaciju. Tim više što bi inflaciju mogla podstaći i pojačana budžetska potrošnja u SAD-u, kako bi se finansirali svi planovi predsjednika Donalda Trumpa.

“Povećanje fiskalne potrošnje u SAD-u moglo bi izazvati ubrzanje rasta inflacije i pregrijavanje ekonomije. To dovodi do rasta prinosa, što podstiče pad cijena dionica”, kaže Yoshimasa Maruyama, ekonomist u kompaniji SMBC Nikko Securities.

Najviši prinosi u četiri godine

Stoga se ulagači plaše da će američka centralna banka, kako bi spriječila preveliki rast inflacije, ubrzati tempo povećanja ključnih kamatnih stopa. FED je lani povećao cijenu novca u tri navrata za po 0,25 postotnih bodova, a očekuje se da će ove godine dodatno povećati kamate u dva do tri navrata, počevši od marta.

Zbog toga rastu prinosi, pa je prinos na 10-godišnje američke obveznice dosegao 2,884 posto, približivši se najvišem nivou od početka 2014. godine.

Viši prinosi štete dionicama jer zbog toga rastu troškovi zaduživanja kompanija i jer bi dio investitora mogao povući dio sredstava iz dionica i kupiti obveznice.

Dionice su godinama bile za ulaganje znatno privlačnije od obveznica, s obzirom na niske prinose obveznica, no sada viši prinosi povećavaju konkurentnost obveznica.

Tako je četvrtak bio još jedan dan oštrih oscilacija cijena dionica na Wall Streetu, uključujući ponedjeljak kada je S&P 500 indeks zabilježio najveći dnevni pad u više od šest godina, veći od 4 posto.

Nakon oštrog pada prošloga petka i ponedjeljka, u utorak i srijedu tržište je nešto manje osciliralo, pa su se ulagači ponadali da je tržište dotaklo dno.

Međutim, oštar pad cijena dionica u četvrtak pokazuje da bi do stabilizacije tržišta moglo proći još neko vrijeme.

“Prašina se još nije slegla i čini mi se da kupci i prodavači pokušavaju dokučiti kakav će biti daljnji smjer tržišta. Mislim da se i idućih dana može očekivati slično trgovanje”, kaže Jonathan Corpina, pertner u kompaniji Meridian Equity Partners.

Očekivana korekcija

Korekcija cijena dionica dugo se očekivalo, s obzirom na to da su cijene dionica godinama rasle gotov bez prekida i posljednjih mjeseci neprestano dosezale rekordne nivoe.

Podršku tržištima pružaju jačanje najvećih svjetskih ekonomija – od SAD-a i Kine, do eurozone i Japana – dobri poslovni rezultati kompanija i nedavno uvedena porezna reforma u SAD-u, kojom su smanjeni porezi kompanijama.

S druge strane, dio analitičara smatra da je tržište nakon višegodišnjeg snažnog rasta i neprestanog dosezanja rekordnih nivoa precijenjeno, s obzirom na planove centralnih banaka u svijetu da ove godine ukinu poticajne monetarne mjere koje su godinama niskom cijenom novca podržavale rast tržišta dionica.

Oštar pad berzanskih indeksa i slabljenje sklonosti ulagača prema riziku pritišću i cijene nafte. Cijena barela na američkom tržištu pala je jutros za 1 posto, na 60,55 dolara, blizu najnižeg nivoa u sedam sedmica, dok je na londonskom tržištu barel pojeftinio za 0,75 posto, na 64,30 dolara.

Ulagači traže sigurnija utočišta

Na valutnim tržištima dolar je oslabio, dok su ojačale valute koje se smatraju sigurnijim utočištem za kapital u nesigurna vremena, kao što su japanska i švicarska valuta.

Zbog toga je jutros kurs dolara skliznuo na 108,90 jena, dok je jučer u ovo doba iznosio 109,30 jena. Od početka sedmice na gubitku je oko 1,5 posto.

No, američka valuta je blago ojačala u odnosu na europsku, pa se cijena eura jutros kreće oko 1,2260 dolara, dok je jučer u ovo doba iznosila 1,2275 dolara.

Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se jutros oko 90,24 boda, nakon što je jučer dosegao 90,56 bodova, najviši nivo u dvije sedmice.

Agencije/A.Š.

O autoru

Srodni članci