Aktuelno:
Autoputevi (ni)su preduslov za razvoj

Autoputevi (ni)su preduslov za razvoj

Iako se posljednjih godina često čuje da je gradnja autoputeva neophodna za ekonomski razvoj, postavlja se pitanje da li je to zaista tako s obzirom na to da i međunarodne finansijske institucije nisu načisto s tim pitanjem.

Recimo, u posljednjem pregledu MMF-a, koji se bavio infrastrukturom na zapadnom Balkanu, navedeno je da je nedovoljna infrastrukturna povezanost prepreka za veći ekonomski rast, dok je, recimo, u Tranzicijskom izvještaju Europske banke za obnovu i razvoj iz novembra prošle godine istaknuto da infrastrukturni projekti poput izgradnje autoputeva ne doprinose direktno smanjenju siromaštva.

Za ekonomiste pitanje da li je gradnja autoputeva preduslov razvoja je kao i ono: “Šta je starije kokoš ili jaje?”. Ipak, naglašavaju da u ovom trenutku BiH ne treba da srlja i bez ikakvog osnova gradi autoputeve kao što sada radi. Ocjene domaćih stručnjaka u BiH idu od toga da je autoput osnova razvoja do toga da intenzitet prometa nije toliko veliki i da bi bolje rješenje bila rekonstrukcija i proširenje postojećih putnih pravaca. Na primjerima nekoliko zemalja, recimo Hrvatske, može se vidjeti da neki putni pravci ne samo da nisu samoodrživi, već da predstavljaju veliki problem za cijelu zemlju. U jednom trenutku se čak govorilo i o davanju autoputeva pod koncesiju, ali zbog pritiska javnosti od toga se odustalo, a problem je riješen novim zaduživanjem kojim su vraćeni dugovi koji su “Hrvatskim autocestama” (HAC) stigli na naplatu.

“Autoputevi su potrebni kada imate industriju koja to koristi, a koju mi nemamo. Za našu industriju i ovi putevi što imamo su dovoljni. Ulaganje u autoputeve je ulaganje u budućnost, ali kada imate suficite, što kod nas nije slučaj. Sada praveći autoputeve zadužujemo buduće generacije i ovo što se radi apsolutno je nepotrebno”, rekao je Zoran Pavlović, ekonomski analitičar.

Da autoputevi nisu preduslov razvoja može se zaključiti i na nekoliko primjera u BiH, gdje, recimo, Kotor-Varoš kao ekonomski najrazvijenija lokalna zajednica uopće nema dodira s autoputem, a slično je i sa Goraždem, Derventom i Tešnjom.

Kada je u pitanju MMF-ov posljednji pregled, u njemu se navodi i to da zemlje zapadnog Balkana imaju nedovoljno razvijene transportne, energetske i telekomunikacione mreže u poređenju s prosjekom EU.

“Bolja transportna energetska i telekomunikaciona povezanost pomogla bi zemljama zapadnog Balkana da povećaju svoju produktivnost i dublje se uključe u tokove globalne trgovine. Uz ostalo bi to poboljšalo aktivnost regiona za strane investicije”, navodi se u MMF-om pregledu.

Ipak, MMF, iako navodi neophodnost razvoja infrastrukture, ističe da zemlje ne bi trebale da zbog tih projekata ugrožavaju svoju makroekonomsku stabilnost preambicioznim i lošim projektima.

Nezavisne novine/V.P.

O autoru

Srodni članci