Analiza britanskog Economista: Zašto se Bosna i Hercegovina nije raspala?

Analiza britanskog Economista: Zašto se Bosna i Hercegovina nije raspala?

Ugledni britanski magazin Economist je objavio analizu pod naslovom “Zašto se BiH nije raspala?” u kojoj objašnjava zašto se naša zemlja nije raspala nakon rata i pored velikih nacionalnih razlika i nestabilne vlasti. Kako piše u analizi, glasine o “smrti BiH su u velikoj mjeri preuveličane”.

Od kraja rata u BiH 1995. godine strani političari, novinari i analitičari su upozoravali na imploziju ove zemlje. Godinama nakon što je završio svoj mandat na poziciji visokog predstavnika u BiH, u periodu između 2002. i 2006. godine, Paddy Ashdown je govorio o svojim strahovima da se BiH kreće prema razdvajanju. Ali, to se nije dogodilo. Čak i kad je budućnost drugih europskih zemalja dovedena u sumnju, Bosna i dalje opstaje, piše Economist. Zašto se još nije raspala?

Snaga BiH leži u entitetima i kantonima, a ne nacionalnoj vladi, a slično se dešava u Švicarskoj, piše Economist. Fokusiranje na rezultate, a ne na nazive posla, otkriva jačinu zemlje. Bosna može imati pet predsjednika i bezbroj premijera, ali izbori u ovoj zemlji pokazuju  konstantnu mućkalicu stranaka i koalicija koje preuzimaju vlast, stoji u analizi britanskog magazina.

Kako dalje navodi Economist, iako vladavina u BiH zna biti nefunkcionalna, strahovi od povratka nasilju dovode do pomirenja.

Predsjednik Republike Srpske već godinama prijeti kako će održati nezakoniti referendum o nezavisnosti. Međutim, vjerovatno zabrinut zbog potencijalnih sukoba i nedostatka podrške iz inostranstva, on se povukao, piše Economist.

Bosanci su oduvijek uspijevali ostaviti svoje razlike po strani kako bi formirali vlade na svim nivoima, dok ih u Sjevernoj Irskoj od januara nema nikako. Bosanci i Hercegovci imaju tendenciju da budu daleko fleksibilniji od onoga kakav im kredibilitet daju autsajderi. Naprimjer, navodi Economist, u Vladi Republike Srpske ima nekoliko Bošnjaka i Hrvata koji rade zajedno sa srpskom nacionalističkom strankom predsjednika RS-a koja je posvećena referendumu.

Sistem u BiH, prema pisanju Economista, stavlja naglasak na konsenzus. Formalno ili neformalno, vlade u BiH trebaju partnere koji će često dolaziti iz različitih etničkih grupa. Međutim, Bosna se borila da odbaci staru reputaciju. Economist dalje prenosi riječi Geralda Knausa, šefa Inicijative za europsku stabilnost (ESI) u berlinskom istraživačkom centru, koji kaže kako je “kliše da je BiH jedinstveno nefunkcionalna i da su Bosanci i Hercegovci neracionalno opsjednuti etničkom pripadnošću kao nigdje u Europi”.

On za ovakve klišeje djelomično krivi tešku situaciju u zemlji. Kako kaže Knaus, autsajderi i Europska unija, za čije članstvo je BiH aplicirala, postavili su uslove koje BiH ne može ispuniti, a koji se uzimaju kao dokaz da je Bosna jedinstveno nefunkcionalna.

U prošlosti, naprimjer, EU je tražila ustavnu reformu. Međutim, Bosanci i Hercegovci su se pokazali nesposobnim da to urade, što je povuklo zemlju daleko iza njenih susjeda. Kako kaže Knaus, to je “začarani krug”, stoji u analizi Economista.

Agencije/A.Š.

O autoru

Srodni članci