Alfa i omega na tržištu – slobodna trgovina

Alfa i omega na tržištu – slobodna trgovina

Danas je nezamisliv eksponencijalni razvoj ekonomije bez trgovine. Ne može se precizno odrediti u kojem je vremenskom trenutku došlo do dominacije trgovine u društvu. Kao i u svemu globalizacija je ostavila svoj trag na trgovinu. Kako su potrebe društva rasle, tako je i trgovina cvjetala, pa je došlo i do olakšica u razmjeni dobara.

Danas se više nego ikad potencira na trgovini koja će biti zasnovana na slobodi, a podrazumijeva međunarodnu trgovinu bez intervencije državne vlasti, nesmetanom protoku dobara i usluga između država. Najveći zagovornici slobodne trgovine su SAD i evropske zemlje, koje još uvijek nailaze na prepreke u liberalizaciji. Proces liberalizacije svjetske trgovine prati se od osnivanja GATT-a,  kroz djelovanje Svjetske trgovinske organizacije, te njeno djelovanje unutar EU. Cilj WTO i EU jeste razvitak sistema slobodne trgovine, postizanje bržeg rasta proizvodnje roba i usluga, veće zaposlenosti, a time i brži rast životnog standarda stanovništva u zemljama članicama.

 Kina, Indija i Brazil nalaze se u svjetskom privrednom vrhu.

Svjetska trgovina ima mogućnosti da djeluje u cilju suzbijanja siromaštva i povećanja privrednog rasta, međutim, taj potencijal nije iskorišten. EU i SAD – uzajamni investitori koji zajedno čine gotovo 50% svjetskog bruto domaćeg proizvoda i trećinu svjetske trgovine. Ulaganja su velika i iznose milijarde dolara. Razvoj slobodne trgovine je pokretačka snaga transatlantskih trgovinskih odnosa. TTIP je ambiciozan projekat, visokog standarda trgovine i investicija. Cilj je da se napreduje kroz povećanje pristupa evropskim tržištima plasiranjem roba i usluga kao američkog proizvoda.

Kina je u aprilu 2015. godine imala izvoz robe vrijedan 176,3 milijardi dinara, a uvoz 142,2 i suficit u iznosu od 34,1 milijardi dinara. U odnosu na april 2014. izvoz je smanjen za 6,4 posto, uvoz za 16,2 posto, a suficit je povećan za 82,9%. SAD su u aprilu imale izvoz robe vrijedan 128,3 milijardi dolara (-4,2%), uvoz 194,7 milijardi (-5,5%) uz deficit od 66,4 milijardi dolara (-8%)“, prenosi makroekonomija.org

KINA BALANS

Trgovina robom u EU predstavlja približno šestinu svjetske trgovine robom. Vrijednost međunarodne trgovine robom znatno je veća od vrijednosti međunarodne trgovine uslugama, što odražava narav nekih usluga koja otežava njihovo pružanje preko granica. Vrijednost trgovine robom među državama članicama EU-a  iznosila je – s obzirom na otpreme robe – 2.839 milijardi– eura u 2013. godini, podaci su preuzeti sa stranice ec.europa.eu.

 

Vodeće države u svijetu po izvozu:

Njemačka, SAD, Kina, Japan, Francuska, Ujedinjeno Kraljevstvo, Italija, Holandija, Kanada i Južna Koreja.

SLOBODNA TRGOVINA21

 

Da li se carinski preferencijali odobreni jednoj zemlji, odobravaju  svim ostalim koji izvoze isti proizvod ?

Postoji sistem carinjenja uvoza iz država koje nisu članice EU-a. Carinska unija jedinstveno je trgovinsko područje slobodnog kretanja robe proizvedene u EU-a ili uvezene iz trećih zemalja. Tako se finski mobilni telefon može poslati u Mađarsku bez carinske kontrole ili plaćanja carine. Carina se na robu iz trećih zemalja, npr. na televizor iz Južne Koreje, u načelu plaća samo pri ulasku robe na područje EU-a, nakon čega više neće biti naplaćivanja ni provjera, navodi se na stranici europa.eu. Carinske službe EU-a obrade gotovo 16 posto cjelokupnog svjetskog uvoza. Svake godine se obradi više od 270 miliona prijava, a 2 milijarde tona na godinu.

Svijet se vrti oko trgovine, jer je najlakše ostvariti profit, pa je nemoguće zamisliti drugačiju svjetsku scenu. Mnogi pokušaji u ostvarivanju olakšica u razmjeni dobara omogućuju velikim igračima brži i lakši promet robe i sirovina. Veći godišnji kvantitet u plasiranju proizvoda na tržište nije garancija kvaliteta.

O autoru

Novinar portala Poslovnisvijet.ba

Srodni članci